HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Zavodi u plusu, a gdje su prava radnika?

Pitanje koje je otvorilo Oslobođenje glasi: gdje ide zarađeni novac radnika uplaćen u zdravstvene fondove i kako promijeniti sadašnju praksu?

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, saldo duga po osnovu direktnih poreza, doprinosa, taksa i naknada zaključno sa 30. junom ove godine iznosi 3.085.543.139,72 KM u kojem su i dugovanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Stanje na terenu

Kako je za Oslobođenje potvrđeno iz Porezne uprave, od ukupnog iznosa duga u prinudnoj naplati, oko 80 posto odnosi se na dugovanja po osnovu doprinosa za PIO, doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za nezaposlenost.

Iz navedenog je jasno da se kase zavoda zdravstvenog osiguranja obilato pune, pa se nameće pitanje zašto se onda i naknadno ne može dobiti zdravstvena usluga (ostvariti korist), plaćena preko poslodavca nakon što izmiri dugovanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje? Jednostavno, zašto radnici nemaju ništa od toga što su platili iz svojih plaća, dok država dva puta uzima novac? Prvi put kad pacijent koji je u potrebi plati liječenje i naknadno od firme u kojoj je zaposlen.

Razim Halkić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, skoro tri decenije radi u realnom sektoru i, kako kaže za Oslobođenje, savršeno poznaje ovu problematiku i stanje na terenu.

- Pitanja koja potenciram u posljednjih 10-15 godina su: šta je s novcem koji se naknadno uplati, a u međuvremenu pacijenti nisu dobili besplatnu zdravstvenu zaštitu, već su to platili? Razgovarao sam sa stručnjacima iz oblasti revizije i odgovori su bili da ljudi mogu to refundirati. Međutim, ta refundacija se u 99 posto slučajeva ne realizira, tako da država, odnosno fondovi zdravstvenog osiguranja budu u plusu, a budu oštećeni pacijenti, naglasio je Halkić.

On smatra da se ovo pitanje treba zakonski riješiti u smislu da, ako je radnik prijavljen, bez obzira na to što poslodavac nije izmirio obaveze (koje će biti izmirene na ovaj ili onaj način), pacijenti bi morali imati potpunu zdravstvenu zaštitu.

- Trebalo bi promijeniti zakon o zdravstvenoj zaštiti, bez obzira na to što nisu uplaćeni doprinosi. Radnik dokle god je prijavljen i ne ode na zavod za zapošljavanje, zakonom se mora riješiti da ima obavezno zdravstveno osiguranje, ma koliko to koštalo. Ne bi se smjelo desiti da se radnicima ne pruži zdravstvena zaštita dok poslodavac ne uplaćuje doprinose, kaže Halkić.

Pri tome ističe da novac, koji firme za doprinose retroaktivno uplate zavodu, završi u finansijskim tokovima i planovima zavoda koje imaju za tu godinu, a to je plaćanje određenih usluga po ugovoru koji su potpisali sa kantonalnim bolnicama, domovima zdravlja...

- Oni od tog novca finansiraju svoje redovne tranše i troškove koje imaju. Spomenuću USK koji ima 10-15 miliona suficita novca koji nije potrošio. Zavodi se trebaju odgovorno ponašati s tim novcem, da što više ljudi dobije zdravstvenu zaštitu. Radnici u najvećem broju slučajeva, čiji je to novac, od toga nemaju neku korist. Posebno ljudi koji su tražili zdravstvenu zaštitu, a nisu je mogli ostvariti po osnovu prijave, već su to platili, pa je zavod duplo uprihodovao taj novac. Od novca radnika i naknadno poslodavca, precizira naš sagovornik.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nam je rečeno da oni provode zakone koji su na snazi, te da nisu nadležni za autentično tumačenje odredaba Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o doprinosima, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa i Pravilnika o podnošenju prijave za upis u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.

Refundacija se u 99 posto slučajeva ne realizira, pa fondovi zdravstvenog osiguranja budu u plusu, a oštećeni su radnici koji su platili liječenje

- Porezna uprava FBiH je nadležna za poslove prijave i odjave na zdravstveno osiguranje, te kontrolu obračuna i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, naglašavaju u Zavodu.

U PUFBiH kažu da je njihova politika takva da imaju isti odnos prema svim poreznim obveznicima bez obzira na to da li se radi o javnom preduzeću ili privrednom društvu.

- U periodu januar-juni 2023. naplaćeno je 3.655.071.762 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. više za 493.589.097 KM. Kad je u pitanju naplata doprinosa, u istom periodu je naplaćeno 2.443.381.069 KM, od čega je doprinosa za zdravstveno osiguranje naplaćeno 961.496.860 KM. Sve porezne obveznike, koji nisu u propisanim rokovima izmirili svoje obaveze, PU je blagovremeno upozoravala na obavezu plaćanja duga, izdavala naloge za plaćanje i poduzimala mjere prinudne naplate duga i u svim slučajevima neplaćanja izricala sankcije. U periodu januar-juni 2023, poduzimajući mjere prinudne naplate, naplaćeno je 88.589.532,85 KM dužnih javnih prihoda. U istom periodu izvršeno je 3.166 kontrola u kojima je zbog utvrđenih nepravilnosati izdato 1.898 prekršajnih naloga i izrečene kazne u iznosu 4.033.776 KM, navode u PUFBiH.

Doktorica Mara Đukić, zastupnica DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za naš list da je sve stvar nediscipline, odnosno nekontrole da li se uplaćuju ili neuplaćuju doprinosi.

Platio poslodavac ili ne, treba svako da ima obavezno zdravstveno osiguranje, ističe dr. Đukić

- Fondovi će se braniti time da doprinosi nisu uplaćivani. Oni gospodare novcem i moglo bi se o tome razgovarati da li je sve to pravilno raspoređeno. Ja bih svakome dala pravo na liječenje i da ljudi ne budu oštećeni. Platio poslodavac ili ne, treba svako da ima obavezno zdravstveno osiguranje, naglašava Đukić.

Safet Omerović, bivši federalni ministar zdravstva, a sada poslanik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da se ovo pitanje pokušalo riješiti dok je bio ministar i da je bilo pokušaja da se donese novi zakon o zdravstvenom osiguranju.

- Bez novog zakona teško se to može regulirati na cjelovit i pošten način. Mi smo 2008. napravili prednacrt tog zakona, ali nije bilo političke volje da se o tome ozbiljno diskutira, a kamoli da dobije parlamentarnu podršku. Tada smo utvrdili osnovni paket prava zagarantiran osiguranom i neosiguranom licu, tako da će se bez novog zakona o zdravstvenom osiguranju teško to riješiti, rekao je Omerović.

Radnička prava

Mevludin Bektić, predstavnik 17 granskih sindikata u FBiH i Sindikata BiH u ESV-u, kaže za naš list da je apsolutno za to da se donese novi zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, kako bi se u potpunosti ispoštovala radnička prava, ali i sačuvali radnici na ovim prostorima. Kaže da, ipak, sve zavisi od toga hoće li ova Vlada to staviti kao prioritet.

- Imamo poteškoća u radu ESV-a, s obzirom na to da od konstituisanja Vlade sindikati nisu imali kolegij za sazivanje sjednica ESV-a, gdje bismo razmatrali određene zakone, između ostalog i ovaj o kojem govorimo, ako se u međuvremenu pojavi. Sada smo u vakuum prostoru i hoću da vjerujem da će se Vlada što prije stabilizovati i da ćemo sjesti razgovarati, rekao je Bektić.